U Sloveniji se slab rast BDP-a nastavio iu trećem tromjesečju, no stanje je bilo nešto povoljnije nego u prvom polugodištu, napominje Banka Slovenije objavljujući statističke podatke o kretanju BDP-a.
Rast uglavnom koče
slaba ulaganja i cikličko hlađenje građevinske industrije. Banka
Slovenije također će smanjiti prognozu za ovu godinu. Gospodarski rast blago se ubrzao u trećem tromjesečju ove godine.
Realni međugodišnji rast BDP-a dosegnuo je 1,4 posto, nakon što je u
drugom tromjesečju iznosio 0,7 posto, objavio je Državni ured za
statistiku. Čak u ukupno devet mjeseci BDP je realno veći za 1,4 posto u
odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema desezoniranim podacima, koji se koriste i za usporedbe u EU,
međugodišnji rast u trećem je tromjesečju dakle bio nešto niži, 1,0%. U
tromjesečnoj usporedbi iznosio je 0,3 posto. U drugom tromjesečju te su
stope rasta iznosile 0,7 i 0,1 posto. Rast BDP-a i dalje je ograničen uglavnom cikličkim hlađenjem
građevinske industrije i slabim investicijama, dok ga uglavnom podupiru
državna i privatna potrošnja, napisala je Banka Slovenije nakon objave
podataka. Pomalo iznenađujućom okarakterizirali su činjenicu da je
vanjskotrgovinska bilanca također povećala rast u trećem tromjesečju. Gospodarski rast u Sloveniji tako je bio usporediv s prosjekom
eurozone, koja se suočava s trajnim izazovima vezanim uz konkurentnost i
nepovoljne vanjskotrgovinske uvjete, navela je i središnja banka. S tog su stajališta, prema njihovoj ocjeni, pozitivni najnoviji
podaci o slovenskoj izvoznoj aktivnosti, jer je izvoz u trećem
tromjesečju porastao za 3,2 posto, a na godišnjoj razini za 8,4 posto.
Uz slabe investicije i smanjenje zaliha, rast uvoza zaostaje za izvozom,
a doprinos deviza rastu BDP-a nakon tri kvartala ponovno je pozitivan.
Rast je povećan za 1,9 postotnih bodova. Osobna potrošnja ojačala je u trećem tromjesečju u uvjetima daljnjeg
pada inflacije, viših realnih dohodaka i još uvijek dobrih uvjeta na
tržištu rada. Državna potrošnja također je ostala znatno viša u
usporedbi s prethodnom godinom. Osim negativnog doprinosa promjene
zaliha, snažnije jačanje gospodarske aktivnosti ograničeno je smanjenjem
investicija u dugotrajnu imovinu koje je na tromjesečnoj razini
iznosilo 3,9%, ponajviše zbog pada građevinskih investicija, a 8,2% na
godišnjoj razini. Među djelatnostima je takvo smanjenje investicija posebno vidljivo u
građevinarstvu, gdje se međugodišnji pad dodane vrijednosti u trećem
tromjesečju produbio na 10,3 posto, istaknula je Banka Slovenije. S
druge strane, nastavak jačanja osobne potrošnje i dalje podržava uslužne
djelatnosti, uključujući trgovinu na malo. Banka Slovenije smatra
činjenicom da je u trećem tromjesečju rast dodane vrijednosti u
prerađivačkoj industriji premašio očekivanja i dosegao 5,0 posto na
godišnjoj razini. Iako se gospodarska situacija u trećem tromjesečju neznatno
poboljšala, prema podacima Banke Slovenije, dostupni podaci za prva tri
tromjesečja pokazuju slabiji rast BDP-a u ovoj godini od prethodno
očekivanog, što će biti uzeto u obzir u novim prognozama, koje će biti
objavljen sredinom prosinca. Trenutačno je prognoza Banke Slovenije za
ovogodišnji rast još uvijek 2,5 posto, no institucije koje su već
ažurirale svoje procjene korigirale su ih na 1,5 posto.